Naše ponašanje zadaje planeti Zemlji velike zadatke. Tokom XX veka svet je povećao potrošnju fosilnih goriva 12 puta i koristio je 34 puta više materijalnih resursa. Prema predviđanjima futurista, potražnja za namirnicama, hranom za životinje i vlaknima može porasti za 70%  do 2050. godine. Ako nastavimo da koristimo  resurse  trenutnom stopom iskorišćenja, trebaće nam više od dve planete da nas održe. Zemljište se danas sve više zagađuje jer se zbog naglog rasta populacije i ubrzanog ekonomskog razvoja sve intenzivnije iskorišćava i to kako za proizvodnju hrane, tako i kao izvor osnovnih sirovina. Istovremeno se na zemljište odlaže veliki deo otpadnih materija koje nastaju u mnogobrojnim ljudskim aktivnostima. Sve ovo utiče  na normalno funkcionisanje zemljišta te dolazi do njegovog zagađenja i različitih oblika oštećenja.

    Zagađivanjem zemljišta može da dođe njegove degradacije, destrukcije ili  pak  do privremenog ili trajnog potpunog isključenja zemljišta iz funkcije. Zagađujuće supstance koje se mogu naći na površini tla u unutrašnjim slojevima mogu biti proizvod prirodnih i ljudskih (antropogenih) aktivnosti na Zemlji. U prirodne izvore zagađenja ubrajaju se: nalazišta ruda, mineralizacija, stena specifičnog sastava, šumski požari, vulkani, zemljotresi, oluje i peščane oluje, erozije, olujne kiše, poplave. U antropogene izvore zagađenja ubrajaju se: rudarstvo, industrija, poljoprivreda, urbanizacija i komunalne aktivnosti, saobraćaj i transport, šumski požari koje su izazvali ljudi, poplave, erozije. Kada zagađujuće materije dospu u zemljište na bilo koji od navedenih načina, njihova dalja sudbina zavisi od niza fizičkih, hemijskih i bioloških faktora, čiji se uticaji prepliću. Kao posledica raznih delovanja uzroka zagađenja- kontaminacija, mogu se izdvojiti sledeći procesi, odnosno posledice:

    • biološka kontaminacija podrazumeva unošenje u zemljište raznih parazita, virusa, bakterija, gljivica i , koji borave u zemljištu i direktno ili indirektno mogu preko biljaka zaraziti životinje i ljude;
    • hemijska kontaminacija koja podrazumeva unošenje u zemljište raznih štetnih organskih i neorganskih materija u raznim oblicima (čvrstom, tečnom, gasovitom), kao što su: teški metali, organski polutanti, radionuklidi, pesticidi, mineralna đubriva i Najveća kontaminacija se obično odvija u područjima industrijskih zona i neposrednoj blizini saobraćajnica i deponija otpada.
    • antropogena degradacija predstavlja oštećenja zemljišta u funkciji njihovog redovnog korišćenja u biljnoj Nastaje kao rezultat neracionalnog korišćenja zemljišta, a manifestuje se kroz: oštećenje strukture zemljišta, zbijanje, smanjenje fiziološke dubine, pojave površinske i brazdaste erozije, klizišta i smanjenja plodnosti zemljišta.

    Procenjuje se da se svakoga dana "uništi" 275 hektara poljoprivrednog zemljišta u Evropskoj uniji.[1] Većina svetskog zemljišta  je u zadovoljavajućem, lošem ili izuzetno lošem stanju. Primera radi, u zemljama EU situacija je sledeća: u Italiji je oko 45 procenata obale izbetonirano, a za Španiju naročit problem predstavlja isušivanje tla. Sa druge strane u zemljama istočne Evrope izražena je erozija tla, pa tako oko 35% zemljišta Poljske je preterano kiselo, a u 40% litvanskog zemljista zabeležena je visoka  koncentracija  teških metala. Približno 45% zemljišta u Evropi ima veoma nizak sadržaj organske materije (0 – 2% organskog ugljenika)[2] i 45% zemljišta ima srednji nivo (2 – 6%). Problem je naročito izražen u zemljama na jugu Evrope ali isto tako i u delovima Francuske, Britanije,  Nemačke  i Švedske.

    U prvoj dekadi XXI veka, Ministarstvo za životnu sredinu i vode Republike Bugarske uvelo je program praćenja zagađenja zemljišta koji u potpunosti odgovara zahtevima EK (Evropska komisija) i EEA (Evropske agencije za životnu sredinu) sa dobrim praksama u mnogim evropskim zemljama, kao i sa nacionalnim zakonodavstvom. Program monitoringa organizovan je u 3 nivoa:

    • Prvi nivo se odnosi na procenu stanja zemljišta u skladu sa sledećim pokazateljima: sadržaj 9 teških metala i metaloida, ukupnog azota, fosfora, organskog ugljenika, aktivna reakcija zemljišta (pH), elektroprovodljivost, nitratni azot, ukupni ugljenik i postojani organski zagađivači.
    • Drugi nivo je orijentisan na regionalne manifestacije degradacionih procesa, kao što su zakiseljavanje, salinizacija i erozije, sabijenosti zemljišta (projekat Corine Land Cover).
    • Treći nivo  je  usmeren  na  identifikaciju  i  inventarisanje  (popisivanje)  lokalnog zagađenja zemljišta.

    Periodičnost praćenja i popisivanja različita je u zavisnosti od praćenih procesa. Ispitivanja uzoraka zemljišta vrše se u 15 regionalnih akreditovanih laboratorija EEA.

    Na teritoriji projekta je uticaj antropogenog faktora na zagađnje zemljišta veoma izražen kroz nepravilnu obradu zemljišta, loš izbor poljoprivrednih useva i zasada, forsiranje useva koji se okopavaju na nagnutim terenima, krčenje šuma drugi faktori doveli su do  erozivnih procesa. Erozijiom se odnose velike količine najplodnijeg zemljišta, smanjuje njegova produktivna sposobnost, a pogoršavaju postepeno i klimatske prilike i ugrožava životna sredina.


    [1]  www.agroklub.rs:EU svakog dana izgubi 275 hektara poljoprivrednog zemljišta!?

    [2] www. poljoprivreda.info: Karolić, R.: Borba za oranice (I): Degradacija poljoprivrednog zemljišta u Evropskoj uniji.


    Projekat je kofinansiran od EU kroz Interreg-IPA CBC Bulgaria–Serbia Program.

    Ovaj web platforma napravljena je uz pomoć sredstava Evropske unije kroz Interreg-IPA Program prekogranične saradnje Bugarska-Srbija pod brojem CCI No 2014TC16I5CB007. Jedinstveno odgovorno lice za sadržaj ove internet prezentacije je RARIS – Regionalna agencija za razvoj istočne Srbije i ni na koji način ne može biti tumačen kao stav Evropske unije ili Upravljačkog tela programa.

     

    Trg oslobođenja bb
    19000 Zaječar, Srbija

    tel/fax. +381 (0)19 426 376
    tel/fax. +381 (0)19 426 377

    e-mail. office@raris.org
    web. www.raris.org

    Ул. „Георги Димитров” № 1
    3840 Bojnica, Bugarska

    tel. +359 (0) 886 46 25 73
    fax. +359 (0) 9333 24 36

    e-mail. boinica@mail.orbitel.bg
    web. obshtina-boinica.com

    © 2020. Inicijativa za zaštitu zemljišta. Sva prava zadržana.