Projekat Inicijativa za očuvanje zemljišta se realizuje na teritoririji okruga Zaječar i Vidin.
1.1 Geografske karakteristike područja okruga Zaječara i Vidina
Zaječar je centar Zaječarskog upravnog okruga. Smešten je u srednjem delu karpatske Srbije, u središtu Timočke Krajine, u Zaječarskoj kotlini, na 43˚53’ severne geografske širine i 20˚40’ istočne geografske dužine na 137 m apsolutne visine [1]. Grad leži u međurečju dveju reka, na sastavu Crnog i Belog Timoka. Zaječarska kotlina se nalazi između dva planinska luka, karpatskog i balkanskog, smeštena između Crnorečke kotline na zapadu i Negotinske nizije na severu.
Zaječarski upravni okrug zahvata površinu od 3.623 km2. U okviru okruga ukupno poljoprivredno zemljište obuhvata preko 123.000 hektara, a neplodno zemljište se prostire na preko 10.000 hektara. Od poljoprvirednog zemljišta na oranice i bašte otpada oko 76.000 ha, na voćnjake oko 5.000 ha, vinogradi su zasnovani na oko 3.500 ha, dok se livade i pašnjaci prostiru na preko 35.000 hektara. Šume se prostiru na oko 118.000 ha.
U Zaječarskom okrugu, prema poslednjem popisu živi oko 120.0003 stanovnika, od toga na području Zaječara preko 60.000, a u opštinama gotovo još toliko i to: Boljevac (13.000), Knjaževac (31.000), a u Sokobanji (16.000).
Vidinski region se nalazi na krajnjem severozapadu Bugarske i zauzima teritoriju od 3.022 km2, što predstavlja 2,7% celokupne državne teritorije Bugarske [2]. Region obuhvata 11 opština: Vidin, Bojnica, Bregovo, Belogradčik, Gramada, Dimovo, Kula, Makreš, Novo selo, Ružinci, Čuprene, sa 142 naseljena mesta. Oblast Vidina nalazi se u jugozapadnom obodu Vlaške nizije, severne geografske širine 43° 49' i 22° 43' istočne geografske dužine. Grad se razvio na okuci Dunava, u ravničarskom kraju. Nadmorska visina grada je oko 40 m. Reljef regiona je raznovrstan, menja se od reke Dunav do Stare planine i zaokružuje četiri prirodno- geografske zone: Dunav-priobalne nizije – Vidin i Arčar-Orsoja su najplodnije zemljište, Dunavska visoravan; Pre-Balkan i Stara planina. Ovakav reljef daje mogućnosti za razvoj poljoprivrede i dobre infrastrukture. Poljoprivredno zemljište, po popisu od 2017/2018. godine obuhvata površinu od 186.722 hektara što čini 61,6% ukupne površine, dok je pod šumama 85.970 hektara ili 28,5 % celokupne teritorije regiona [3]. Oranice čine 92% poljoprivrenih površina, vinogradi 1,2%, a ostalo je pod prirodnim i veštačkim livadama i pašnjacima.
Celu oblast karakteriše slabija naseljenost, pa po podacima od 31.12.2018. godine, na ovom području živi preko 84 hiljade stanovnika (preko 43 hiljade žena i 41 hiljada muškaraca), od toga u gradu oko 55 hiljada i na selu preko 29 hiljada.
Karta projektnog regiona
[1] http://www.zajecar.info
[2] https://en.wikipedia.org/wiki/Vidin
[3] Republika Srbija, Republički zavod za statistiku: Popis 2011
1.2 Klimatološke karakteristike područja okruga Zaječara i Vidina
Kontinentalnu klimu okruga Zaječara sa određenim specifičnostima uslovljavaju kontinentalni položaj Zaječara i njegova otvorenost prema Vlaško-pontijskom basenu. Klima je vlažno umerena, sa toplim letom i umereno hladnom zimom, sa promenljivim prelaznim godišnjim dobima, od kojih je jesen toplija.
Leto ima stabilniji karakter zbog uticaja tzv. azorskog anticiklona, dok su zime pod uticajem ciklona Atlantika i Sredozemlja, ali i tzv. sibirskog anticiklona. Zaječar i okolina imaju umerenokontinentalnu klimu. Srednje godišnja temperatura vazduha (1995 – 2014)[1] je 11,3℃, najtopliji mesec je jul (22,8 ℃) a najhladniji januar (0,0 ℃)5. Godišnja temperaturna amplituda iznosi 22,8 ℃. To, kao i postepeniji prelaz iz zime u leto nego iz leta u zimu pokazuje kontinentalnost klime. Prosečan broj mraznih dana u godini je 98,8, a u januaru je takvih dana do 26. Broj toplih dana u samom gradu je oko 100. Godišnja količina padavina iznosi 625,7 mm/m2. Meseci sa njaviše padavina su maj (65,5 mm/m2) i jun (67,5 mm/m2), a najmanje padavina je u januaru (35 mm/m2).
Područje Vidina se nalazi na ivičnom delu Vlaške nizije u oblasti umereno kontinentalne klime sa nešto oštrijim crtama zbog otvorenosti ka severu i severoistoku. Stoga su leta sušna i topla, a zime oštre i vlažne. Srednja godišnja temperatura vazduha iznosi 11,20 ℃, pri čemu je jul najtopliji sa srednjom temperaturom od 23,10 ℃, a najhladniji januar sa minusnom temperaturom (-1,70 ℃). Padavine su sezonski relativno dobro raspoređene sa 550 – 600 mm/m2 na nižim i oko 750 mm/m2 na višim terenima, odnosno prosečna godišnja količina padavina je 581,6 mm/m2. Mesec sa najviše padavina tokom godine je jun (75,4 mm/m2), a najmanje padavina registrovano je u februaru, kada se prosečno meri 31,5 mm/m2. Tokom zime, oko 50 dana su dani sa snežnim padavinama. Tokom godine preovlađujuće duvaju severozapadni vetrovi, dok tokom zime su češći istočni i severoistočni.
[1] Republički hidrometeorološki zavod Srbije, Meteorološka stanica Zaječar
1.3 Zemljišta i osnovne karakteristike tipova zemljišta na području okruga Zaječar a i Vi dina
Zemljište nastaje dugotrajnim procesima raspadanja matične geološke podloge u različitim klimatskim uslovima i pod složenim dejstvom živih organizama (mikroorganizama, gljiva, biljaka, ...). Proces stvaranja zemljišta ili pedogeneza prolazi kroz faze fizičkog raspadanja matične geološke podloge, mineralizacije (obogaćivanja mineralnim materijalima) i humifikacije (izdvajanja organskih materija).
Zemljišta se dele na tipska ili razvijena i atipska (nerazvijena). Tipska zemljišta su nastala dugotrajnim i složenim prirodnim procesima u različitim geološkim, klimatskim, vodnim i vegetacionim uslovima.
Redzine su zemljišta brdsko-planinskih oblasti nastala na matičnim stenama u kojima dominiraju meki krečnjaci i fliš, a karakeriše ih vodopropustljivost i umereno bogatstvo humusom.
Rankere su humusno - silikatna zemljišta razvijena planinskih predela na kojima se razvija vegetacija mešovitih i četinarskih šuma i uglavnom se koriste kao pašnjaci i livade.
Smonica (Vertisol) je tip zemljišta i formirana je na matičnim supstratima sa više od 30% gline, razvijena u klimatskim uslovima u kojima se smenjuju vlažni i sušni periodi. U vlažnom periodu, visok udeo gline uzrokuje bubrenje i smanjenu dreniranost zemljišta, a u sušnom periodu godine dolazi do kontrakcije kada se stvaraju pukotine u koje se obrušava zemljište iz površinskog horizonta.
Gajnjača predstavlja dobro ocedna i topla zemljišta. Sadržaj humusa kod gajnjača je u intervalu od 2 do 5%, neutralne su do slabo kisele hemijske reakcije, imaju visok kapacitet adsorbcije. Primarni tip vegetacije na gajnjačama su hrastove šume, a pogodne su i za ratarsku, povrtarsku, voćarsku i vinogradarsku proizvodnju.
Crvenica (Terra rossa) je naziv za crvena zemljišta posebno raširena u području karsta Istočne Srbije. Smatra se da je crvenica tip reliktnog tla nastala u toplijim klimatskim uslovima od današnjih. Karakteristična crvenkasta boja potiče od amorfnih gvožđevitih hidroksida.
Podzol je lagano tlo, vodopropusno, siromašno fosforom, kalcijumom i azotom. Ovo zemljište sive boje je slabe plodnosti zbog intenzivnog ispiranja mineralnih materija i velike je kiselosti.
Pseudoglej je zemljište sa nepovoljanim vodnim, vazdušnim i toplotnim karakteristikama. Zadržavanje vode u površinskim horizontima posledica je prisustva teže propusnog horizonta ili sloja u profilu. Intenzivnije korišćenje pseudogleja za biljnu proizvodnju je moguće uz primenu kompleksnih meliorativnih mera.
Atipska (nerazvijena) zemljišta su ona u početnim fazama nastanka, i to posle delovanja određenog erozivnog procesa. Atipskim zemljištima Srbije pripadaju: aluvijalna, eluvijalna, deluvijalna, eolska i antropogena zemljišta.
Aluvijalno zemljište (Fluviosol) je rasprostranjeno duž tokova velikih ravničarskih reka. Smenjivanje velikih voda (poplavnih talasa) i malovodnih perioda utiču na karakter aluvijalnih zemljišta. Tačnije ova zemljišta se odlikuju heterogenim mehaničkim sastavom - peskovi, ilovača i glina, propustljiva do teže propustljiva, uglavnom neutralne, ređe slabo kisele hemijske reakcije. Iako ova zemljišta pripadaju grupi potencijalno plodnih zemljišta, njihovo intenzivno korišćenje uglavnom zahteva primenu meliorativnih mera.
Eluvijalna i deluvijala zemljišta nastaju kao posledica fizičkog raspadanja stenske mase. Prilikom fizičkog raspadanja na površini stenske mase formira se sloj rastresitog materijala. Debljina ovog sloja je promenljiva i varira od centimetarskih do desetmetarskih razmera. Raspadnuti materijal – eluvijum, ostaje na mestu (in situ). Kasnije povremenim površinskim tokovima formiranih nakon padavina, dolazi do transporta površinski raspadnutog materijala niz padine i nagibe u reljefu – deluviju.
Eolska zemljišta nastaju kao posledica eolskog procesa, odnosno nastaju aktivnošću vetrova.
Antropogena zemljišta nastaju dugotrajnim delovanjem čoveka koji promenom raznovrsnih mehaničkih i hemijskih postupaka i sredstava menja prirodne odlike zemljišta.
Pedološki pokrivač na teritoriji projekta je jako raznovrstan i složen zbog komplikovane biološke građe. Javlja se veliki broj tipova zemljišta i na manjim područjima.
Zaječarski okrug
Na prostoru istočne Srbije se razlikuju sledeća razvijena zemljišta: rendzine, rankere, černozem, smonice, gajnjače, crvenice, podzoli pseudoglej, močvarna zemljišta, slana zemljišta i druga.
Aluvijom je rasprostranjen u širini od 2000 m sa obe strane Crnog Timoka i Timoka. Taj “muljak“ je veoma plodan. Plodne i dobre zemlje ima na dnu kotline (neogena glina, jezerska smonica, ilovača, peščari, peskovi i drugi jezerski sedimenti). Peskuša se nalazi iznad prve rečne terase, a iznad druge je peskuša sa šljunkovito – kamenitim zemljištem. Podzola je vrlo malo, a gajnjače ima u brdovitim delovima padina rečnih terasa. Na aluvijalnim zemljištima najčešće se gaji kukuruz i povrće. Na višim terasama gaji se pšenica, a na još višim ostale strnine (ječam, raž i ovas). Na terenima od 120 do 600 m nadmorske visine u mestima koji su zaklonjeni od vetra gaji se voće, dominantno šljiva i višnja, a tereni od 150 do 300 m su pod vinogradima.
Samoniklu vegetaciju uglavnom čine listopadne šume koje su najrasprostranjenije u podgorini Deli Jovana, Tupižnice i Stare planine.
Pregled površina poljoprivrednog zemljišta po nameni na teritoriji oba okruga je predstavljena u sledećim tabelama.
Tabela 1. Struktura korišćenog poljoprivrednog zemljišta prema poslednjem popisu poljoprivrede iz 2012. za opštine Zaječarskog okruga
Opština | Broj sela |
Broj poljoprivrednih domaćinstava |
Oranice i bašte (ha) |
Voćnjaci i vinogradi (ha) |
Livade i pašnjaci (ha) |
Ukupna |
Zaječar | 41 | 6.124 | 21.225 | 1.348 | 7.852 | 30.425 |
Boljevac | 19 | 2.990 | 10.678 | 1.992 | 9.089 | 21.759 |
Knjaževac | 85 | 5.010 | 7.328 | 2.093 | 8.087 | 17.508 |
Sokobanja | 25 | 2.521 | 9.597 | 501 | 5.801 | 15.899 |
Ukupno | 170 | 16.645 | 48.828 | 5.934 | 30.829 | 85.591 |
Vidinski okrug
Rasprostranjenost tipova zemljišta u Vidinskom okrugu je određena i u korelaciji je sa fizičko-geografskim karakteristikama područja. U podunavskim nizinama tla su pretežno karbonatna i tipični černozemi, a na višem, južnom i istočnom delu, kao i u najzapadnijem delu dunavske ravnice (zapadno od Belogradčika) razvijena su propusna i podzolna zemljišta Južno od cčernozemske zone, u severnim delovima predbalkanske regije razvijaju se tamno siva, a u južnim delovima siva šumska zemljišta. U krškim krajevima rasprostranjena su humusno-karbonatna zemljišta (redzina). Uz rečne doline dominiraju aluvijalno-livadska zemljišta.
Tabela 2. Struktura korišćenog poljoprivrednog zemljišta prema poslednjem popisu poljoprivrede iz 2018. za opštine Vidinskog okruga
Opština | Obradivo zemljište /ha/ |
Korišćeno poljoprivredno zemljište u 2018. /ha/ | Udeo zemljišta koji se zaista koristi u poređenju sa oranicama |
||||
Ukupno se obrađuje /ha/ |
Including: | ||||||
Oranice | Višegodišnji zasadi | Livade i pašnjaci |
|||||
Vinogradi |
Voćnjaci |
||||||
Belogradčik | 16923 | 6185 | 2175 | 49 | 129 | 3833 | 36.55% |
Bojnica | 12124 | 5556 | 5485 | 26 | 5 | 40 | 45.83% |
Bregovo | 13002 | 9320 | 9251 | 1 | 68 | 0 | 71.68% |
Vidin | 35777 | 28230 | 27452 | 515 | 190 | 72 | 78.90% |
Gramada | 13110 | 8789 | 8700 | 1 | 19 | 69 | 67.04% |
Dimovo | 25815 | 16080 | 15819 | 3 | 42 | 215 | 62.29% |
Kula | 19543 | 11353 | 11251 | 17 | 23 | 63 | 58.09% |
Makreš | 13209 | 7400 | 7172 | 2 | 16 | 210 | 56.02% |
Novo selo | 8590 | 6941 | 6267 | 630 | 39 | 6 | 80.80% |
Ružinci | 16293 | 9516 | 9138 | 1 | 15 | 362 | 58.41% |
Čuprene | 12337 | 2732 | 433 | 1 | 60 | 2239 | 22.15% |
Ukupno na regionu: | 186723 | 112102 | 103142 | 1246 | 604 | 7109 | 60.04% |
1.4 Poljoprivredna proizvodnja na području okruga Zaječara i Vidina
Zaječarski okrug
Na području Zaječarskog okruga poljoprivredna proizvodnja je podeljena u dva pravca – ratarstvo i voćarstvo-vinogradarstvo. U oba slučaja je sužen broj kultura koje se gaje, tako da se u ratarstvu izdvajaju proizvodnja pšenice i kukuruza, a među višegodišnjim zasadima: višnja, šljiva i vinova loza. Ostala proizvodnja, pre svega povrtarstvo je svedeno na manje površine i orijentisano je na zadovoljavanje potreba opštinskih tržnica-pijaca.
Tabela 3. Fizički pokazatelji poljoprivredne proizvodnje na području Zaječarskog okruga za 2018.
Proizvodnja žita | Ukupno, ha | pšenica | raž | ječam | ovas | kukuruz | ostalo |
Zaječar | 21225,2 | 5283,4 | 255,6 | 1278,3 | 760,1 | 5688,8 | 400,2 |
Boljevac | 10678,2 | 2013,6 | 25,9 | 465,45 | 341,5 | 2556,5 | 134,9 |
Knjaževac | 7328,3 | 1954,3 | 24,1 | 399,5 | 116,4 | 2239,6 | 23,5 |
Sokobanja | 9597,0 | 2562,8 | 10,9 | 357,35 | 170,6 | 2772,9 | 33,8 |
Zaječar district | 48828,7 | 11814,07 | 316,6 | 2500,6 | 1388,7 | 13257,8 | 592,5 |
Povrće, ha | paradajz |
kupus |
paprika | crni luk | beli luk | karfiol | šargarepa | grašak | ostalo |
Zaječar | 17,5 | 25,3 | 27,5 | 24,3 | 6,6 | 1,8 | 3,6 | 5,1 | 13,1 |
Boljevac | 8,5 | 7,9 | 8,5 | 7,4 | 3,7 | 0,2 | 1,2 | 3,0 | 9,1 |
Knjaževac | 9,3 | 12,1 | 21,3 | 6,2 | 2,8 | 0,4 | 1,2 | 2,6 | 9,6 |
Sokobanja | 8,1 | 7,5 | 14,4 | 13,0 | 6,4 | 0,2 | 0,8 | 2,8 | 3,0 |
Zaječarski okrug | 43,4 | 52,8 | 71,7 | 50,89 | 19,5 | 2,4 | 6,8 | 13,4 | 34,8 |
Voće, ha | ukupno | jabuka | kruška | kajsija | višnja | šljiva | dunja | orah | leska | malina | kupina |
Zaječar | 983,5 | 54,0 | 14,9 | 16,7 | 295,6 | 136,7 | 13,7 | 22,6 | 17,5 | 1,7 | 6,9 |
Boljevac | 408,4 | 7,8 | 4,8 | 1,4 | 14,7 | 53,5 | 4,0 | 12,3 | 6,5 | 0,7 | 2,0 |
Knjaževac | 1724,8 | 43,5 | 7,9 | 0,6 | 912,3 | 414,5 | 10,8 | 30,3 | 17,4 | 1,2 | 31,4 |
Sokobanja | 487,2 | 2,5 | 1,2 | 0,0 | 2,4 | 27,2 | 1,9 | 4,7 | 1,8 | 0,1 | 1,3 |
Zaječar okrug | 3603,9 | 107,7 | 28,7 | 18,8 | 1225,0 | 631,8 | 30,4 | 69,9 | 43,2 | 3,8 | 41,6 |
Vinogradi, ha | ukupno | rodni |
Zaječar | 463,23 | 446,23 |
Boljevac | 62,22 | 60,35 |
Knjaževac | 402,57 | 386,98 |
Sokobanja | 57,55 | 52,75 |
Zaječarski okrug | 985,57 | 946,31 |
Što se tiče stočarske proizvodnje, na području Zaječarskog okruga, uočava se tendencija opadanja proizvodnje iz godine u godinu.
Tabela 4. Stočarska proizvodnja na području Zaječarskog okruga 2018 god.
Stočarska proizvodnja | Goveda | Svinje | Ovce | Živina |
Zaječar | 7804 | 37764 | 14180 | 102295 |
Boljevac | 5551 | 8875 | 11045 | 46739 |
Knjaževac | 2949 | 9549 | 13485 | 60406 |
Sokobanja | 4756 | 11478 | 8986 | 35158 |
Zaječarski okrug | 21060 | 67666 | 47696 | 244598 |
Vidinski okrug
Dugogodišnje analize gajenja poljoprivrednih kultura na ovom području pokazuju da je to područje tipično za proizvodnju pšenice, ječma, kukuruza, suncokreta, voća, vina i povrća. Najpovoljniji zemljišni i klimatski uslovi za poljoprivredu su u severnom delu ravničarskog područja na prelazu reke Dunav - Bregovo, Novo Selo i neke opštine Vidin, Ružinci i Dimovo.
Tabela 5. Fizički pokazatelji poljoprivredne proizvodnje (u ha) na području Vidinskog okruga
Proizvodnja | Suncokret | Pšenica | Mahunarke | Ječam | Grašak peas |
Kukuruz (ha) |
Uljana repicarape |
Vidinski okrug | 36594,5 | 36491 | 4743,6 | 2087,9 | 1234,5 | 15120,5 | 3726 |
Proizvodnja povrća u okrugu je relativno niska s obzirom na uslove tla, kao i klimatske uslove. Paradajz, paprika, krompir, kupus, grašak i pasulj uzgajaju se u malim baštama i plastenicima.
Ostale kulture
U Vidinskom regionu tradicionalno se uzgajaju višegodišnje biljke za esencijalna ulja. Poslednjih godina postoji interesovanje za ovu vrstu proizvodnje i poljoprivrednici formiraju nove zasade. U opštini Bregovo formirane su plantaže za proizvodnju ružinog ulja, uz potencijal za širenje. U opštini Kula požnjeveno je seme korijandera sa površine od 150 ha, u opštini Bregovo je požnjeven usev susama na 5,7 ha, a u opštini Belogradčik je skinuta mirođija sa 3,7 hektara.
Kultura | Broj hektara (31.12.2018) |
Lavanda | 23,4 |
Ruža uljarica | 3,5 |
Ostala esencijalna ulja ruže | 10,4 |
Voćnjaci (ha)
Voće | jabuka | kruška | kajsija | trešnja | višnja | breskva | šljiva | jabuka |
Vidinski okrug | 58,1 | 4,4 | 4,33 | 15,67 | 3,95 | 2,8 | 120,1 | 6,1 |
Voće | jagoda | malina | kupina | godži | orah | badem | leska |
Vidinski okrug | 14,5 | 7 | 7,8 | 7,96 | 259,9 | 8,4 | 40,4 |
Vinogradi
Vinogradi u okrugu zauzimaju 1657,7 hektara. Opštine sa najvećim vinogradima su Novo Selo i Vidin. Od sortnog sastava preovlađuju:
- od crvenih – kaberne sovinjon, gamza i merlot
- od belih – mešavina rekacitelija i muskata
Desertni vinogradi zauzimaju 168,7 hektara.
Prirodni uslovi Vidinskog okruga omogućavaju uzgoj bilo koje vrste stoke te to definiše stočarstvo kao drugi segment poljoprivrede na području. Istovremeno, relativno dobri uslovi za razvoj proizvodnje žitarica i stočne hrane upućuju na razvoj mlečnih goveda, svinja i živine u ovim oblastima. S druge strane, brojni kvalitetni pašnjaci i livade u brdsko-planinskom području stvaraju dobre uslove je za razvoj ovaca i tovnih goveda.
Tabela 6. Broj grla stoke u Vidinskom okrugu
Vrsta | 2018 |
Goveda ukupno | 5181 |
od toga krave | 3730 |
Ovce ukupno | 13500 |
od toga ženke | 12220 |
Koze ukupno | 6413 |
od toga ženke | 5820 |
Svinje ukupno | 4149 |
od toga krmače | 398 |
Kopitari (konji, magarci, mazge) | 1394 |
Živina | 153392 |
Košnice pčela | 25257 |